Dobrovoljac za Aušvic: preko granice hrabrosti

Fotografije sa grafičkog rešenja prednje korice (uz saglasnost državnog muzeja Aušvic-Birkenau u Osvjenćimu, Republika Poljska):

  • fotografija Vitolda Pileckog iz logorskog dosijea (sa logoraškim brojem 4859 i pseudonimom Tomaš Serafinjski);
  • fotografija ulazne kapije u koncentracioni logor Aušvic I sa natpisom "Rad oslobađa" (fotografija: Stanislav Lučko; br.neg. 872; 11-25.05.1945.);

 

The photographs at graphic-design of the book’s front-cover are used with approval of the Archive of the Auschwitz-Birkenau State Museum in Oswiecim, Poland:

  • prisoner’s photograph of Witold Pilecki (in the camp Tomasz Serafiński, no. 4859);
  • the gate "Arbeit Macht Frei" at KL Auschwitz I; photo: Stanisław Łuczko, neg. no 872; 11-25.05.1945;

2.475,00 рсд

PREGLED KNJIGE

Poštovani čitaoče, najavljujem ti POSEBNU KNJIGU koja će se naći u prodaji od 01.12.2022. godine.

Siguran sam da nikada više, među našim buduće publikovanim delima, neće biti ovakve knjige.

Ova knjiga je posvećena jednom čoveku, za koga sam potpuno siguran da je reč o NAJVEĆEM HEROJU SVIH VREMENA. Civilizacija na našoj planeti i ljudski rod od svog nastanka, po mom dubokom uverenju, ne poznaju sličnog čoveka i svaki istoričar u svom nastojanju da se upusti u komparaciju ove tvrdnje, verujem da bi se ubrzo saglasio sa ovim "epitafom".

VITOLD PILECKI je njegovo ime (pol. Witold Pilecki, 1901-1948). Bio je Poljak, ponosan na pripadnost svom narodu. Katolik.

Bio je oficir poljske armije pred izbijanje Drugog svetskog rata i protagonista svojih neverovatnih životnih opredeljenja. Dovoljno je reći da je to jedini čovek na svetu koji je svoj život svesno posvetio sopstvenom stradalništvu za slobodu svog naroda; i to ne jednom, već dvaput!

NE! Za razliku od hiljada drugih junaka, pripadnika raznih naroda na ovoj planeti, koji su svoj život svesno žrtvovali za više ciljeve, za ideale, Vitold nije išao tim opštepoznatim standardnim obrascem kojeg savremenici i istorijske čitanke smatraju za primere junaštva. On je odabrao da krene putem stradalništva najvišeg nivoa koje je za svog života mogao odabrati, ali da na tom putu NE STRADA, već da bezbedno prođe Scilu i Haribdu i izvrši vojnički zadatak koji je sám sebi postavio, a u interesu – kako ga je on video, svoje države i svog naroda.

Pred tobom, poštovani čitaoče, naći će se knjiga koja je posvećena prvom od dva spomenuta Vitoldova stradalništva: ono u kome je odabrao da dobrovoljno bude uhapšen i nađe se u logoru Aušvic u toku trideset i jednog meseca (KL Auschwitz I; IX/1940 – IV/1943), kako bi u njemu formirao ilegalnu mrežu otpora među logorašima i u spoljnji svet izneo istinu o tom najjezivijem od svih mesta koje ljudsko pamćenje beleži.

O drugom stradalništvu Vitolda Pileckog, onom u kome je izabrao da izbegne ugodnost ponuđenog života na Zapadu, u trenucima kada je njegova voljena Poljska bila zgrabljena u ruke staljinističke diktature, ova knjiga ne govori detaljno; tek ga spominje i pruža skromne foto-ilustracije.

Stoga se nadam, da ćemo svi mi, članovi našeg udruženja, budući čitaoci ove knjige, kao i drugi poštovaoci lika i dela ovog velikog čoveka, nastaviti da proučavamo sve ono što je kao tekovine svoje borbe Veliki Vitold iza sebe ostavio; a zarad te lične zaostavštine svom narodu i čovečanstvu uopšte, on je napustio porodično okruženje koje su činili njegova supruga i dvoje male dece, da im se više nikada potpuno i trajno ne vrati. Nažalost, nije uspeo na svom drugom stradalničkom putu, stradao je mučeničkom smrću, a mesto na kome su njegove seni trajno predate onozemaljskom životu ostalo je nepoznato ljudskom rodu, sa toliko namere i perfidnosti u takvoj okrutnosti njegovih pravih, a ne tek samo i njegovog neposrednog dželata.

I na kraju, mora se primetiti da je Vitold pripadao poljskom narodu, ali da je njegov životni put inspirativan u tolikoj meri da se može smatrati pripadnikom svakog naroda koji nastanjuje našu planetu; i stoga je ideja našeg uredništva da za Vitolda kažemo i da je on naš, srpski koliko i poljski, i da u čitavoj plejadi heroja koje je srpski narod u svojoj istoriji borbe za slobodu iznedrio, svako od nas – očekujem: jednoglasno – prihvatimo da Vitoldu ukažemo poseban pijetet i da ga smatramo idealom na koji svako od nas može da se ugleda . . . nakon što se u duši dobro zamisli. Na ovom mestu, i kao ilustraciju ove lične tvrdnje, citiraću stav glavnog rabina Poljske, Majkla Šudriha, koji je 2011. godine rekao:

"Kada je Bog stvarao ljudsko biće, Bog je imao na umu da bi svi trebali da budemo poput kapetana Vitolda Pileckog, blažena nek’ je uspomena na njega. Neka sve nas život Vitolda Pileckog inspiriše da učinimo još jedno dobro delo više, bilo koje vrste, svakoga dana naših života."

Slava i večnaja pamjat Vitoldu Pileckom!

UREDNIK IZDANJA